-Švajcarski sud presudio je da grupa kontroverznih biznismena, od kojih je jedan dio povezan sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem, treba da nadoknadi milionsku štetu budžetu Palestine zbog prevare u poslovanju kazina u gradu Jerihon, a taj slučaj ukazuje i na sumnjive poslove u Crnoj Gori. Vijest o presudi suda u Švajcarskoj objavila je zvanična palestinska novinska agencija VAFA prošle sedmice.
Prema toj informaciji, bivši palestinski ministar bezbjednosti i Đukanovićev prijatelj Mohamed Dahlan i austrijski biznismen Martin Šlaf, između ostalih, treba sada da plate štetu palestinskom budžetu.
Iz presude švajcarskog suda postaje jasno i ko stoji iza luksuznog projekta Bigova bej u Crnoj Gori. U pitanju je Dahlanov partner, koji se, prema izvještaju palestinske novinske agencije, pominje s njim u presudi suda u Švajcarskoj, dok u Crnoj Gori, zahvaljujući Vladi premijera Mila Đukanovića, može da gradi dva hotela, koji bi imali 551 sobu, 357 apartmana i 230 vila.
Pred arbitražnim sudom u Cirihu, državni fond Palestine tužio je Mohameda Dahlana, Mohameda Rašida, Omrija Šarona (sin Arijela Šarona), još dvojicu arapskih biznismena i Austrijanca Martina Šlafa jer su, prema navodima iz tužbe, prevarili taj državni fond i nanijeli veliku štetu budžetu u poslu izgradnje luksuznog kazina u gradu Jerihon.
Taj kazino je radio desetak godina, ali je danas zatvoren, i prema dostupnim informacijama, tu je trenutno otvoren samo hotel.
Državni fond Palestine ostvario je u pomenutom poslu određena ulaganja, a kako je navedeno tužbom, Dahlan i njegovi saradnici su ih izigrali. Pošto je firma koja je bila suvlasnik kazina bila registrovana u Švajcarskoj, tamo je i podignuta tužba. Palestinska agencija piše da je švajcarski sud prije nekoliko sedmica Dahlana i njegove saradnike presudom obavezao da isplate štetu u iznosu od 12 miliona franaka.
Dok je Dahlan već duže u fokusu crnogorskih medija zbog raznih afera, Rašid se pominje kao vlasnik nekoliko crnogorskih firmi, a u Crnoj Gori je pominjan u vezi s više sumnjivih slučajeva. Premijer je krajem 2014. godine javno označio Dahlana kao svog prijatelja, a 2010. godine na Đukanovićev predlog on je postao crnogorski državljanin.
Famozni projekat Bigova bej u Crnoj Gori bio je nominalno težak 100 miliona, a ime Martina Šlafa tu se ne pominje prvi put. Zvanična dokumentacija, koju je BIRN objelodanio, pokazuje da je Hipo Alpe Adrija banka znala da su austrijski milijarder Martin Šlaf i biznismen Vojin Lazarević od samog početka bili povezani poslom, bez obzira na to što formalno nijesu imali veze s kompanijom Bigova bej d.o.o, kojoj je odobrila kredit.
Ta firma, sa sjedištem u Kotoru, osnovana je 2006. godine, samo nekoliko mjeseci prije nego što je od austrijske Hipo banke zatražila kredit od 20 miliona eura za kupovinu 100 hektara zemlje, gdje su namjeravali da grade.
Šlaf je, kako je objelodanio BIRN, zvanično preuzeo kontrolu nad firmom Bigova bej 2013. godine. Indikativno je da je Moše Ruso, član odbora Šlafovog Robert Placek holdinga, imenovan za direktora Bigove bej 7. juna 2008. godine.
Vlada je krajem maja usvojila nacrt izmjena i dopuna državne i lokalne studije za prostor Bigova–Trašte, koje obuhvata lokaciju za projekat Bigova bej, kod Kotora. Kako je navedeno u studiji, predviđena je izgradnja dva hotela koji bi imali 551 sobu, 357 apartmana i 230 vila.
U studiji je navedeno da je većinski vlasnik zemljišta na rtu Trašte, kompanija Robert Placek holding iz Austrije i da je za izradu studije korišćen master plan koji je ona završila u martu ove godine.
Zvanična dokumenta koja je objavio BIRN pokazuju da je firma Bigova bej propustila da upiše u katastar djelove zemlje koju je kupila, kao i da ubilježi da je zemlja data u zalog kao obezbjeđenje za kredit kod Hipo banke iz 2007. godine. Kao rezultat toga, Hipo banka bi imala problema da povrati zemlju u slučaju neizmirenja obaveza po kreditu. M.V.
Brojne kontroverze
Karijera Martina Šlafa protkana je kontroverzama, uključujući njegova poslovanja vezano za telekomunikacije i kazina i bliske veze s visokopozicioniranim izraelskim političarima. Prema pisanju BIRN-a, neposredno prije izdavanja osnovnog kredita firmi Bogova bej d.o.o. od Hipo banke, Šlaf je odigrao ključnu ulogu u posredovanju pri prodaji najvećeg srpskog operatera mobilne telefonije, Mobtela, 2006. godine. Bio je to kompleksan posao u kome je i Hipo bio veoma važan akter.
Epilog tog posla bila je istraga prevare koju su pokrenuli Austrijanci, a koju su vlasti kasnije obustavile. Šlaf je takođe pomenut i u dvije izraelske istrage u vezi s korupcijom u koju su bili umiješani političari visokog ranga iz Tel Aviva, a koje nijesu završile pred sudom. On negira da je odgovoran za bilo kakve zloupotrebe.
Hoće da ulažu i u
nautički turizam
Prostor rta Trašte, koji obuhvata površinu na kopnu od preko 120 hektara, planiran je kao jedinstven turistički kompleks – turističko selo Bigova bej. Prema projektu, zona „Landskejp park” namijenjena je izgradnji istoimenog hotela sa pripadajućim depadansima i kantri klubom. Zona uvale Bigova predviđena je za hotel „Marina” s pristaništem za jahte, grupaciju vila, marinu i plažni klub s uređenim plažnim kompleksom, te zone rta Trašte i rta Žabica predviđene za vile najvećim dijelom orijentisane ka moru.
Centralni hotel budućeg turističkog naselja Bigova bej, po projektu, orijentacionog je kapaciteta 478 ležajeva, a hotel „Marina” prevashodno bi bio namijenjen za podršku nautičkom turizmu.